Zapadni Balkan i Turska nemaju jake sisteme odgovornosti potrebne za rješavanje izazova povjerenja javnosti
Pogledajte izvještaj na engleskom (English), albanskom (Albanian), makedonskom (Macedonian), crnogorskom (Montenegrin), srpskom (Serbian) ili turskom (Turkish) jeziku.
Zapadni Balkan i Turska su u različitim fazama demokratske konsolidacije uz prisutnu zabrinutost zbog dominacije izvršne vlasti, ali su ostvarili stvarni napredak u formalnim praksama odgovornosti, poput objavljivanja ključnih budžetskih dokumenata. Veliki dio ovog napretka može se pripisati reformama koje zahtijeva proces pristupanja Evropskoj uniji.
Međutim, naši rezultati pokazuju da i dalje postoje nedostaci u pogledu količine dostupnih informacija i prostora za javni nadzor tokom izvršenja budžeta. Ovi nedostaci u sistemu odgovornosti ostavljaju prostor za značajnu diskreciju izvršne vlasti i slabo povjerenje javnosti u način na koji se upravlja socijalnom potrošnjom, kapitalnim izdacima, javnim nabavkama i fiskalnim rizicima. U javnosti se također postavljaju pitanja o tome da li su vlade tek formalno usklađene, ali još uvijek nedovoljno vjerodostojne u provođenju svojih reformskih agendi.
Šta je Istraživanje o otvorenosti budžeta?
Transparentnost
Učešće
Nadzor
Regionalna analiza Istraživanja o otvorenosti budžeta (OBS) za 2025. godinu za Zapadni Balkan i Tursku
U okviru istraživanja OBS 2025, učešće je bilo na kritično niskom nivou, dok su ocjene za transparentnost i nadzor bile umjerene
Rezultati Istraživanja o otvorenosti budžeta (OBS) za regiju Zapadnog Balkana i Turske u okviru OBS 2025:
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo. Metodologiju pogledajte ovdje.
Stanje nacionalne budžetske odgovornosti u regiji
Zemlje Zapadnog Balkana i Turske ostvarile su značajan napredak u formalnim praksama odgovornosti tokom protekle decenije. Vlade objavljuju više informacija, jačaju nadzorne prakse i usklađuju fiskalne okvire sa standardima Evropske unije – što odražava stvarnu posvećenost reformama i rastući institucionalni kapacitet.
Ipak, zvanične reforme još nisu utjecale na veće povjerenje javnosti.
Prema Balkan barometru za 2024., samo trećina ljudi u ovoj regiji ima povjerenje u svoju vladu ili parlament. t.
Posebno nizak nivo povjerenja u parlamente naglašava ključni izaz: nadzorne institucije se doživljavaju kao slabe, politizirane ili neefikasne u pozivanju izvršne vlasti na odgovornost. Ovo nije samo problem percepcije – to je signal koji zaslužuje ozbiljno razmatranje, a nalazi OBS-a za 2025. pomažu da se objasni zašto taj problem opstaje.
Netransparentno donošenje odluka, slabi mehanizmi provjere i ravnoteže, kao i drugi izazovi nisu dozvolili da šira odgovornost zaživi. OBS za 2025. pokazuje da zakonodavna vlast, revizori i javnost ne mogu sistematski utjecati na budžetske odluke, naročito tokom faze izvršenja.
Tamo gdje mehanizmi odgovornosti ne funkcioniraju, dolazi do pojave sumnje. Kašnjenja u provedbi projekata, netransparentne raspodjele sredstava ili iznenadna smanjenja potrošnje ne doživljavaju se kao neutralna tehnička prilagođavanja, već kao pokazatelji favoriziranja, lošeg upravljanja ili korupcije. U nekoliko zemalja regije, neuspjesi projekata finansiranih iz javnih sredstava izazvali su talase nezadovoljstva javnosti, koje je u početku bilo usmjereno na odgovornost za konkretne incidente, ali se brzo proširilo na šire zahtjeve za transparentnošću u vezi finansiranja projekata, praksi javnih nabavki i nadzornih mehanizama. Ove reakcije odražavaju duboku zabrinutost javnosti da se odluke koje se odnose na značajne javne resurse često donose iza zatvorenih vrata, uz slab nadzor i minimalne posljedice kada se pojave problemi.
Jačanje transparentnosti, nadzora i učešća javnosti stoga nije samo tehnička vježba, već je od ključnog značaja za vraćanje povjerenja javnosti i učvršćivanje posvećenosti reformama u regiji.
Neke vlade ostvarile su napredak u budžetskim praksama
Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025. pokazuje nastavak umjerenog napretka u jačanju praksi odgovornog budžetiranja na Zapadnom Balkanu i u Turskoj tokom posljednjih nekoliko krugova istraživanja. Iako napredak varira među zemljama, regionalni prosjek pokazuje postepen uzlazni trend.
Transparentnost je blago porasla, ali razlike u ocjenama po zemljama i dalje postoje
Tačke koje se koriste za poređenje pojedinačnih zemalja označene su sivom bojom. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu transparentnosti za tu godinu.
Učešće javnosti je ostalo strukturno nerazvijeno
Tačke koje se koriste za poređenje pojedinačnih zemalja označene su sivom bojom. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu učešća za tu godinu.
Formalni kapacitet nadzora nije se značajno razvijao u posljednjih nekoliko godina
Tačke koje se koriste za poređenje pojedinačnih zemalja označene su sivom bojom. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu nadzora za tu godinu.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Crna Gora i Kosovo su prvi put ocijenjeni 2023. i 2025. godine, te stoga nemaju rezultate za ranije krugove istraživanja. Regionalni prosjek uključuje samo zemlje za koje su uporedivi podaci iz 2019. godine.
Transparentnost se poboljšala u većini zemalja prema Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025. godinu, ali i dalje postoje nedosljednosti u određenim aspektima
Vlade su unaprijedile objavljivanje informacija tokom ključnih faza pripreme budžeta, uključujući predbudžetske izvještaje i srednjoročne fiskalne okvire, istovremeno poboljšavajući pokrivenost i kvalitet izvještaja o reviziji. Regija također bilježi viši nivo transparentnosti u usvojenim budžetima i godišnjim izvještajima o finansijskim rezultatima. U ovim fazama, vlade obično pružaju ključne informacije – kao što su potrošnja po ministarstvima ili sektorima i izvori prihoda – što pomaže građanima da razumiju opće prioritete i način naplate poreza.
Transparentnost se postepeno poboljšava širom regije
Poređenje ocjena transparentnosti prema Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2019. i 2025. godinu za zemlje u regiji. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu za tu godinu.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Crna Gora i Kosovo su prvi put ocijenjeni 2023. i 2025. godine, te stoga nemaju rezultate za ranije krugove istraživanja. Regionalni prosjek uključuje samo zemlje za koje su uporedivi podaci iz 2019. godine.
Većina vlada ne uspijeva objasniti promjene nastale tokom izvršenja budžeta
Iako vlade širom regije objavljuju sve više informacija o budžetu, i dalje propuštaju važne prilike da bolje informiraju i uključe javnost u svoje procese donošenja odluka.
Većina zemalja u regiji objavljuje budžete za građane s namjerom da budžetske informacije učine dostupnijim javnosti. Međutim, ovi dokumenti često nude ograničen sadržaj, nisu široko rasprostranjeni, a u nekim slučajevima objavljuju se prekasno da bi značajno podržali učešće javnosti u budžetskim odlukama.
Vlade također pružaju manje informacija kako se budžeti izvršavaju: o tome kako se donose odluke tokom godine, zašto se planovi mijenjaju i da li se novac zaista troši na usluge na koje se građani oslanjaju, poput zdravstvene zaštite, škola i puteva. To stvara komunikacijski jaz upravo u trenutku kada je diskrecija izvršne vlasti najveća.
Podaci iz Istraživanja o otvorenosti budžeta prikazuju detaljnu analizu u budžetskom ciklusu.
Polugodišnji izvještaji trebaju pokazati da li se budžet realizira prema planu, da se ažuriraju projekcije za ostatak godine i objasne sve prilagodbe napravljene kao odgovor na promjenjive okolnosti ili nove prioritete.
U pet od sedam zemalja obuhvaćenih Istraživanjem o otvorenosti budžeta za 2025, polugodišnji izvještaji se uopće ne objavljuju. U Albaniji i Turskoj ovi izvještaji pružaju korisne informacije o izvršenju budžeta i ažuriranim fiskalnim projekcijama. Međutim, nude ograničena objašnjenja o uzrocima budžetskih promjena, samo djelimičnu razradu fiskalnih rizika i nedovoljnu analizu o tome kako dešavanja tokom godine utječu na političke odluke ili javne usluge. Bez jasnijih objašnjenja ovih promjena, izvještaji pružaju ograničenu podršku građanima i nadzornim institucijama u pozivanju vlada na odgovornost zbog načina na koji upravljaju budžetima tokom godine.
Sve zemlje u regiji objavile su prijedlog budžeta izvršne vlasti, ali mnoge nisu izradile polugodišnje izvještaje u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025.
OBS podocjene za budžetske dokumente koje su objavile zemlje Zapadnog Balkana i Turske u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025. Pređite kursorom preko grafikona da biste vidjeli ocjene dokumenata i status njihove objave za svaku zemlju.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo.
U svim zemljama u regiji, usvojeni budžeti i izvještaji o reviziji dobili su najviše ocjene u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025.
OBS podocjene za budžetske dokumente koje su objavile zemlje Zapadnog Balkana i Turske u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Dokumenti sa ocjenom 0 ukazuju na to da određena zemlja nije objavila dokument u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025. ili ga je objavila sa zakašnjenjem.
Fiskalni rizici se ne objavljuju u budžetskom procesu
Prakse otvorenog budžetiranja važne su ne samo zbog načina na koji se javnim novcem upravlja danas, već i zbog toga kako će se vlade nositi sa težim odlukama u budućnosti. Iako su mnoge zemlje u regiji relativno dobro upravljale nedavnim fiskalnim pritiscima, predstojeći rizici rastu.
Ovi pritisci čine transparentnost u vezi sa fiskalnim rizicima posebno važnom, ali Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025. pokazuje da su prakse objavljivanja slabe. Mnogi rizici povezani sa javnim preduzećima – kompanijama u vlasništvu države koje vlade moraju spašavati – nisu sistematski uključeni u budžetske dokumente. Iako nekoliko zemalja u regiji objavljuje izvještaje o fiskalnim rizicima ili izvještava o fiskalnim rizicima i poslovanju javnih preduzeća, te informacije se često objavljuju odvojeno, kasno u budžetskom ciklusu ili izvan osnovnog budžetskog procesa, što umanjuje njihovu ulogu u informiranju o budžetskim odlukama i fiskalnom nadzoru. Samo Srbija objavljuje sve javne transfere javnim preduzećima kao dio prijedloga budžeta, dok samo Crna Gora i Srbija uzimaju u obzir državne garancije koje bi u budućnosti mogle opteretiti budžet.
Dugoročna fiskalna održivost još je manje vidljiva. Nijedna zemlja u dokumentaciji uz prijedlog budžeta ne daje desetogodišnje projekcije. Struktura duga – ključna za razumijevanje rizika od naglih promjena kamatnih stopa ili valute – objavljuje se samo u tri zemlje: Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Kosovu. Bez ovih informacija, parlamenti i građani ne mogu procijeniti da li vlade polako prebacuju ove troškove i rizike u budućnost.
Objave fiskalnih rizika postoje, ali su fragmentirane i neujednačene
Objave fiskalnih rizika na Zapadnom Balkanu i u Turskoj u okviru Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2025.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Prikazani podaci odnose se na prijedlog budžeta izvršne vlasti i ne obuhvataju informacije objavljene u drugim budžetskim dokumentima.
Učešće javnosti i dalje je kritično nisko u regiji
Iako Albanija i Sjeverna Makedonija pokazuju napredak, ocjene učešća ostaju nepromijenjene u zemljama regije
Poređenje ocjena učešća javnosti iz Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2019. i 2025. godinu na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu za tu godinu.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Crna Gora i Kosovo su prvi put ocijenjeni 2023. i 2025. godine, te stoga nemaju rezultate za ranije krugove istraživanja. Regionalni prosjek uključuje samo zemlje za koje su uporedivi podaci iz 2019. godine.
Formalni prostori u kojima bi javnost mogla utjecati na budžetske odluke su rijetki
U cijeloj regiji, prilike za učešće javnosti i dalje su ograničene i neujednačene, često u obliku pilot-projekata ili sporadičnih inicijativa, umjesto rutinskih praksi zasnovanih na zakonu. Tamo gdje učešće postoji, ono je uglavnom ograničeno na rane faze pripreme budžeta. Nijedna od ocijenjenih zemalja u regiji nema formalni mehanizam koji omogućava javnosti da daje prijedloge tokom izvršenja budžeta – kada vlade odlučuju o preraspodjelama, upravljaju kašnjenjima i odgovaraju na izazove u pružanju javnih usluga. Zakonodavna vlast i nacionalne institucije za reviziju nude sličan broj prilika za učešće, ali one koje nude institucije za reviziju obično su nešto inkluzivnije. Učešće u radu zakonodavne vlasti često je ograničeno na formalna javna slušanja sa manjim mogućnostima za dijalog, a samo Kosovo pruža mehanizam učešća koji uključuje tradicionalno isključivane zajednice. Kao rezultat toga, zajednice se uglavnom izostavljaju iz odluka koje direktno utječu na to da li javna sredstva rezultiraju stvarnim ishodima.
Mehanizmi učešća su primjetno nedovoljni tokom cijelog budžetskog ciklusa u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025.
Zemlje sa mehanizmom učešća tokom budžetskog ciklusa na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo.
Kapacitet formalnog nadzora se poboljšao, ali neznatno
Većina zemalja pokazuje neznatne promjene u ocjenama nadzora od Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2019.
Poređenje ocjena nadzora budžeta iz Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2019. i 2025. godinu na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu za tu godinu.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Crna Gora i Kosovo su prvi put ocijenjeni 2023. i 2025. godine, te stoga nemaju rezultate za ranije krugove istraživanja. Regionalni prosjek uključuje samo zemlje za koje su uporedivi podaci iz 2019. godine.
Uprkos formalnim mandatima, nadzor je slab u praksi
Nacionalne institucije za reviziju i parlamenti imaju mandate na papiru, ali su slabi u praksi zbog dominacije izvršne vlasti, političke polarizacije i drugih izazova. Revizori su tehnički osposobljeni, imaju čvrste zakonske mandate i redovno objavljuju izvještaje koji obuhvataju veliki dio javne potrošnje. Međutim, njihov nadzor se često završava na samom izvještavanju.
Samo Kosovo ima jasan sistem koji omogućava izvršnoj vlasti da prati i izvještava o provođenju revizorskih preporuka. Sjeverna Makedonija i Crna Gora izvještavaju o nekim preporukama, dok Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Turska uopće nemaju sistematsko izvještavanje izvršne vlasti.
Parlamenti i institucije za reviziju u određenoj mjeri prate postupanje po revizorskim nalazima, ali neki nemaju kapacitet ili političku volju i sredstva da sistematski razmatraju izvještaje o reviziji i osiguraju da vlade postupaju po revizorskim nalazima.
Izvještavanje o praćenju revizorskih preporuka uobičajeno je među vrhovnim revizijskim institucijama i zakonodavnoj vlasti, ali nedostaje kod izvršne vlasti
Broj zemalja (od ukupno sedam) koje objavljuju izvještaje o poduzetim mjerama za postupanje po revizorskim preporukama ili nalazima, prema instituciji i nivou izvještavanja:
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo.
Kao rezultat toga, revizorske preporuke – često usmjerene na smanjenje rizika od korupcije, poboljšanje efikasnosti potrošnje ili jačanje finansijskog upravljanja – ostaju zanemarene. Kada revizorski nalazi ne dovedu do vidljivih mjera, nadzor gubi svoj učinak odvraćanja, a povjerenje javnosti slabi.
Načini jačanja budžetske odgovornosti u regiji
Prilika za napredak leži u prevazilaženju jaza u odgovornosti. Vlade u regiji koje otvoreno objašnjavaju svoje odluke, osiguravaju da nadzor dovodi do stvarnih posljedica i stvaraju istinske prilike za učešće javnosti, ojačat će kredibilitet reformi na putu ka pristupanju EU. Također će izgraditi nivo povjerenja javnosti koji olakšava donošenje teških odluka o potrošnji, investicijama i fiskalnoj održivosti. Međunarodno budžetsko partnerstvo preporučuje sljedeće mjere:
Transparentnost
Cilj
Učiniti odgovornost vidljivom tokom izvršenja budžeta
Preporuke
Izvršne vlasti trebaju objavljivati polugodišnje izvještaje koji ne sadrže samo ažurirane budžetske procjene, već i detaljna obrazloženja o tome zašto je došlo do promjena u planovima potrošnje. Izvještaji trebaju uključivati ažurirane projekcije makroekonomskih kretanja i pretpostavki, obrazloženje odstupanja te analizu novonastalih rizika. Vlade bi također trebale povećati dostupnost budžeta za građane tokom cijelog budžetskog ciklusa, kako bi informacije bile pristupačnije i kako bi se omogućile povratne informacije javnosti.
Izvršne vlasti trebaju objasniti kako promjene u izvršenju budžeta utječu na usluge koje su građanima najvažnije – poput zdravstva, obrazovanja i infrastrukture – te šta vlada planira poduzeti kako bi osigurala da zajednice i dalje imaju pristup osnovnim uslugama.
Ministarstva finansija trebaju razviti mehanizme za uključivanje javnosti u proces izvršenja budžeta, kako bi zajednice mogle postavljati pitanja i davati povratne informacije o tome da li se javne usluge pružaju u skladu s planom.
Dobre prakse
u izvršenju budžeta
Jedna od novih dobrih praksi u izvršenju budžeta dolazi od vlada i organizacija civilnog društva koje koriste interaktivne online portale kako bi podatke o potrošnji učinile razumljivijim. U Sjevernoj Makedoniji, vladin portal Otvorene finansije omogućava korisnicima pristup podacima o javnoj potrošnji tokom cijele godine, tako što prikazuje kako novac teče prema ministarstvima, programima, dobavljačima i lokalnim vlastima. Portal se ažurira dva puta mjesečno i omogućava preuzimanje podataka u otvorenim formatima. U drugim zemljama, organizacije civilnog društva proširuju pristup informacijama tako što složene vladine podatke prenose u pristupačne web-alate. U Crnoj Gori, portal Moj Novac Instituta alternativa prikazuje podatke o izvršenju budžeta kroz jasne vizuale koji olakšavaju praćenje potrošnje vlade. Slično tome, na Kosovu, platforma Instituta GAP Kako država troši naš novac? omogućava korisnicima da istražuju budžetska izdvajanja i potrošnju po institucijama, što pomaže građanima da uporede planove sa stvarnom potrošnjom. Zajedno, ovi primjeri pokazuju kako bolja prezentacija podataka o izvršenju može učiniti budžete transparentnijim, korisnijim i relevantnijim za svakodnevne potrebe građana.
Učešće
Cilj
Otvoriti prostor za doprinos javnosti i utjecaj na ključne budžetske odluke
Preporuke
Vlade trebaju uvesti mehanizme učešća kao redovnu praksu tokom cijelog godišnjeg budžetskog ciklusa, uključujući njihovo definiranje u zakonima ili propisima, umjesto oslanjanja na pilot-projekte ili ad hoc inicijative.
Vlade trebaju uključiti javnost u procese donošenja konkretnih odluka o fiskalnim politikama i budžetima, kao što je određivanje prioriteta potrošnje, razmatranje izazova u provedbi ili odabir tema za reviziju.
Vlade i nadzorne institucije trebaju osigurati da prilike za uključivanje javnosti posebno uključuju učešće različitih zajednica, poput etničkih manjina, žena i osoba sa invaliditetom, kako bi izvršenje budžeta odražavalo njihove različite potrebe.
Vlade trebaju zatvoriti krug povratnih informacija sa javnošću tako što će objasniti kako je doprinos građana iskorišten i zašto su određeni prijedlozi prihvaćeni ili odbijeni.
Dobre prakse
u uključivanju javnosti
Kosovo je ojačalo učešće javnosti tokom izrade budžeta kroz zakonski propisan proces „odozdo prema gore“ koji povezuje konsultacije na nivou općina sa planiranjem državnog budžeta. Prema Zakonu o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru i nacionalnom budžetskom kalendaru, općine su obavezne održavati javne budžetske rasprave i konsultacije prije podnošenja odobrenih prijedloga budžeta Ministarstvu finansija, rada i transfera. Općine su dužne objavljivati obavještenja o konsultacijama, kalendare rasprava, zapisnike i sažetke doprinosa javnosti na nacionalnoj platformi za e-konsultacije i putem općinskih kanala. Građani također mogu dostavljati prijedloge direktno putem nacionalne e-platforme. Iako zakon ne zahtijeva posebno uključivanje određenih grupa, neke općine organizuju posebne rasprave kako bi uključile žene, mlade, manjinske zajednice i osobe sa invaliditetom, a neke počinju primjenjivati pristupe participativnog i rodno odgovornog budžetiranja. Iako kvalitet ovih rasprava može varirati, pravni okvir Kosova pokazuje kako učešće javnosti može biti formalno strukturirano, dokumentirano i povezano sa procesom izrade budžeta kroz zakon i namjenske budžetske procedure.
Nadzor
Cilj
Osigurati da nadzor dovodi do konkretnih mjera
Preporuke
Izvršne vlasti trebaju objavljivati jasne izvještaje kako bi se pratile poduzete mjere kao odgovor na sve revizorske preporuke.
Parlamenti trebaju održavati naknadne rasprave o nalazima revizije i javno pratiti odgovore vlade na revizije. Povezivanje revizora, zakonodavne vlasti i javnosti može pretvoriti izvještaje o reviziji u stvarnu odgovornost.
Institucije za reviziju trebaju proširiti angažman javnosti pozivanjem na davanje doprinosa pri izradi programa revizije i, tamo gdje je relevantno, na doprinos u samim revizorskim istragama.
Dobre prakse
u zakonodavnom nadzoru revizija
Crna Gora se izdvaja kao jedan od rijetkih primjera gdje zakonodavni odbor pravovremeno razmatra izvještaje o reviziji i objavljuje svoje zaključke. Institucionalna povezanost između revizora i zakonodavaca jača kredibilitet i pokazuje da su ovi nalazi važni. Iako ove prakse još uvijek nisu sveobuhvatne, one pokazuju kako nadzor može prerasti iz formalnosti u stvarne posljedice.
u uključivanju javnosti u planove revizije
U Bosni i Hercegovini, institucija za reviziju održava formalni mehanizam putem kojeg javnost može predlagati teme za reviziju. U Sjevernoj Makedoniji, institucija za reviziju ne samo da poziva na dostavljanje prijedloga, već i izvještava o tome kako prijedlozi javnosti utječu na planirani program revizije. Iako su još uvijek ograničene, ove prakse pokazuju kako učešće – kada je povezano sa učinkovitim postupanjem po nalazima revizije – može ojačati povjerenje u javne institucije koje slušaju građane i djeluju u javnom interesu.
Učešće građana u budžetskom procesu
Grupe civilnog društva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj sve više koriste dostupne informacije o budžetu kako bi se uključile i zagovarale pitanja koja su važna zajednicama. Njihov cilj je osigurati da se, uprkos teškim kompromisima, prioriteti građana u javnoj potrošnji odraze u budžetskom procesu. Ovi napori pokazuju potencijal praksi otvorenog budžetiranja – kada ljudi mogu utjecati na odluke o javnom novcu, vlade mogu ojačati povjerenje javnosti u način na koji se upravlja resursima.
Analiza budžeta i zagovaranje grupe civilnog društva pomogli u povećanju finansiranja zdravstvenog sektora
- Albanija
Organizacija Zajedno za život već nekoliko godina analizira i prati budžet zdravstvenog sektora u zemlji – kako raspodjelu sredstava, tako i stvarnu potrošnju – kako bi procijenila da li on odgovara potrebama pacijenata i skrenula pažnju na relativno niska izdvajanja Albanije za zdravstvo u poređenju sa zemljama u regiji. Zahvaljujući njihovom zagovaranju, budžet zdravstvenog sektora povećan je s 2,9% BDP-a u 2024. na 3,2% BDP-a danas. Njihovi zagovarački napori u Ministarstvu zdravstva da se poveća budžet za usluge mentalnog zdravlja u bolnicama i društvenim centrima su također bili uspješni. Ostvarili su saradnju sa zastupnicima prava pacijenata, Povjerenikom za zaštitu od diskriminacije i drugim akterima kako bi se izborili za uključivanje slušnih pomagala za djecu u budžet zdravstvenog sektora – što naglašava važnu ulogu koju grupe civilnog društva mogu imati u osiguravanju da budžeti odgovaraju potrebama onih kategorija stanovništva koje su nedovoljno zastupljene u raspravama o politikama.
Centar za istraživanje i kreiranje politika prati da li javna sredstva odgovaraju potrebama žena
- Sjeverna Makedonija
Centar za istraživanje i kreiranje politika koristi rodno odgovorno budžetiranje kako bi pratio da li se javna sredstva na državnom i lokalnom nivou prikupljaju i troše na način koji zadovoljava specifične potrebe žena u Sjevernoj Makedoniji. Kroz Mrežu za praćenje rodno odgovornog budžetiranja, oni također ulažu napore za integraciju rodno odgovornog budžetiranja širom regije. Nedavna ključna prekretnica – njihovo uspješno zagovaranje smanjenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) za higijenske proizvode za žene – pokazuje kako učešće javnosti može dovesti do pravednijeg kreiranja politika.
Fondacija za istraživanje politike skreće pažnju na nedovoljna ulaganja u obrazovni sektor
- Turska
Fondacija za istraživanje ekonomske politike Turske (TEPAV) skreće pažnju na nedovoljna ulaganja u obrazovni sektor Turske. Pratili su i ukazivali na pad budžeta za obrazovanje u Turskoj (sa 20% na 14% ukupnog budžeta u protekloj deceniji) – uprkos rastu broja stanovnika i prilivu izbjeglica – te otkrili regionalne nejednakosti, nisku stopu upisa djevojčica, ograničen pristup predškolskom obrazovanju i druge izazove. Koristeći svoju jedinstvenu ulogu poveznice između vlade i civilnog društva, proširuju prostor za veće učešće javnosti u određivanju prioriteta i budžeta za javno obrazovanje.
Grupe civilnog društva zagovaraju reforme za veću odgovornost
- Srbija
Grupe poput Transparency International Serbia zagovaraju reforme za veću odgovornost. One koordiniraju rastućom domaćom mrežom organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima javnih finansija – od praćenja javnih nabavki do nadzora nad radom javnih preduzeća. Zajedno sa grupama poput Nacionalnog konventa o EU zagovaraju da se vlada pridržava konkurentne procedure javnih nabavki na velikim infrastrukturnim projektima, kao što je EXPO 2027 Beograd.
Partneri Istraživanja o otvorenosti budžeta
Institute of Public and Private Policies (IP3)
Fondacija “Centar za zastupanje građanskih interesa” (“Public Interest Advocacy Center”)
Turkish Economic and Social Studies Foundation (TESEV)
Nermin Kujović
Sally Torbert
Lilianna Ziedins
David Robins
Cynthia Romero
Laura Castillo Cabral
Rajan Zaveri
