Zapadni Balkan i Turska i dalje bez snažnih sistema odgovornosti potrebnih za povjerenje javnosti
Pogledajte izvještaj na engleskom (English), albanskom (Albanian), makedonskom (Macedonian), crnogorskom (Montenegrin), srpskom (Serbian) ili turskom (Turkish) jeziku.
Zapadni Balkan i Turska nalaze se u različitim fazama demokratske konsolidacije, uz prisutnu zabrinutost zbog dominacije izvršne vlasti. Ipak, ostvaren je napredak u formalnim praksama odgovornosti, kao što je objavljivanje ključnih budžetskih dokumenata. Veliki dio tog napretka može se pripisati reformama koje zahtijeva proces pristupanja Evropskoj uniji.
Međutim, naši rezultati pokazuju da i dalje postoje nedostaci u pogledu obima dostupnih informacija i prostora za javni nadzor tokom izvršenja budžeta. Takvi nedostaci u sistemu odgovornosti ostavljaju širok prostor izvršnoj vlasti za odlučivanje bez dovoljno nadzora i narušavaju povjerenje javnosti u način upravljanja javnom potrošnjom, kapitalnim izdacima, javnim nabavkama i fiskalnim rizicima. U javnosti se, takođe, otvara pitanje da li vlade ostaju na nivou formalne usklađenosti, bez dovoljno otvorenog i odgovornog sprovođenja reformskih agendi.
Šta je Istraživanje o otvorenosti budžeta?
Istraživanje o otvorenosti budžeta (OBS), koje se globalno sprovodi već više od dvije decenije, predstavlja svjetski priznat standard za procjenu odgovornosti vlada u oblasti javnih finansija. Mjeri odgovornost kroz tri ključna stuba:
Transparentnost
Da li postoje blagovremene, dostupne i sveobuhvatne informacije o tome kako se planira i troši državni budžet?
Učešće
Da li civilno društvo i šira javnost, uključujući grupe koje su ranije bile isključene iz procesa, imaju mogućnosti da se uključe u ključnim fazama budžetskog ciklusa i utiču na budžetske odluke?
Nadzor
Da li zakonodavna vlast i institucije za reviziju imaju ovlašćenja i prakse potrebne za pregled budžeta i nadzor nad njegovim izvršenjem?
Zajedno, ovi stubovi pokazuju da li građani i njihovi predstavnici mogu da prate kako se planira i troši javni novac, preispituju odluke i odstupanja, kao i da utiču na prioritete prije i tokom izvršenja budžeta. U tom smislu, istraživanje pokazuje koliko su budžetski sistemi otvoreni da podrže povjerenje javnosti, preispitivanje odluka i korektivno djelovanje.
Regionalna analiza; Istraživanja o otvorenosti budžeta (OBS) za 2025. godinu za Zapadni Balkan i Tursku
U okviru istraživanja OBS 2025, učešće je bilo na kritično niskom nivou, dok su ocjene za transparentnost i nadzor bile umjerene
Rezultati Istraživanja o otvorenosti budžeta (OBS) za region Zapadnog Balkana i Turske u okviru OBS 2025:
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo. Metodologiju pogledajte ovdje.
Stanje nacionalne budžetske odgovornosti u regionu
Zemlje Zapadnog Balkana i Turske ostvarile su značajan napredak u formalnim praksama odgovornosti tokom protekle decenije. Vlade objavljuju više informacija, jačaju nadzorne prakse i usklađuju fiskalne okvire sa standardima Evropske unije – što odražava stvarnu posvećenost reformama i rastući institucionalni kapacitet.
Ipak, zvanične reforme još nijesu uticale na veće povjerenje javnosti.
Prema Balkan barometru za 2024. godinu, tek trećina građana u regionu ima povjerenje u vladu ili parlament.
Posebno nizak nivo povjerenja u parlamente ukazuje na ključni izazov: institucije koje treba da vrše nadzor često se doživljavaju kao slabe, politizovane ili nedovoljno efikasne u pozivanju izvršne vlasti na odgovornost. Ovo nije samo problem percepcije – to je signal koji zaslužuje ozbiljno razmatranje, a nalazi OBS-a za 2025. pomažu da se objasni zašto taj problem opstaje.
Netransparentno donošenje odluka, slabi mehanizmi provjere i ravnoteže, kao i drugi izazovi nijesu dozvolili da šira odgovornost zaživi. OBS za 2025. pokazuje da zakonodavna vlast, revizori i javnost ne mogu sistematski da utiču na budžetske odluke, naročito tokom faze izvršenja.
Tamo gdje mehanizmi odgovornosti ne funkcionišu, dolazi do pojave sumnje. Kašnjenja u sprovođenju projekata, netransparentne raspodjele sredstava ili iznenadna smanjenja potrošnje ne doživljavaju se kao neutralna tehnička prilagođavanja, već kao indikatori favoriziranja, lošeg upravljanja ili korupcije. U nekoliko zemalja regiona, neuspjesi projekata finansiranih iz javnih sredstava izazvali su talase nezadovoljstva javnosti, koje je u početku bilo usmjereno na odgovornost za konkretne incidente, ali se brzo proširilo na šire zahtjeve za transparentnošću u vezi finansiranja projekata, praksi javnih nabavki i nadzornih mehanizama. Ove reakcije odražavaju duboku zabrinutost javnosti da se odluke koje se odnose na značajne javne resurse često donose iza zatvorenih vrata, uz slab nadzor i minimalne posljedice kada se pojave problemi.
Jačanje transparentnosti, nadzora i učešća javnosti stoga nije samo tehnička vježba, već je od ključnog značaja za vraćanje povjerenja javnosti i učvršćivanje posvećenosti reformama u regionu.
Neke vlade su ostvarile napredak u budžetskim praksama
Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025. pokazuje nastavak umjerenog napretka u jačanju praksi odgovornog budžetiranja na Zapadnom Balkanu i u Turskoj tokom posljednjih nekoliko krugova istraživanja. Iako napredak varira među zemljama, regionalni prosjek pokazuje postepen uzlazni trend.
Transparentnost je blago porasla, ali razlike u ocjenama po zemljama i dalje postoje
Tačke koje se koriste za poređenje pojedinačnih zemalja označene su sivom bojom. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu transparentnosti za tu godinu.
Učešće javnosti je ostalo strukturno nerazvijeno
Tačke koje se koriste za poređenje pojedinačnih zemalja označene su sivom bojom. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu učešća za tu godinu.
Formalni kapacitet nadzora nije se značajno razvijao u posljednjih nekoliko godina
Tačke koje se koriste za poređenje pojedinačnih zemalja označene su sivom bojom. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu nadzora za tu godinu.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Crna Gora i Kosovo su prvi put ocijenjeni 2023. i 2025. godine, te stoga nemaju rezultate za ranije krugove istraživanja. Regionalni prosjek uključuje samo zemlje za koje su uporedivi podaci iz 2019. godine.
Transparentnost se poboljšala u većini zemalja prema Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025. godinu, ali i dalje postoje nedosljednosti u određenim aspektima
Vlade su unaprijedile objavljivanje informacija tokom ključnih faza pripreme budžeta, uključujući predbudžetske izvještaje i srednjoročne fiskalne okvire, istovremeno poboljšavajući pokrivenost i kvalitet izvještaja o reviziji. Region takođe bilježi viši nivo transparentnosti u usvojenim budžetima i godišnjim izvještajima o finansijskim rezultatima. U ovim fazama, vlade obično pružaju ključne informacije – kao što su potrošnja po ministarstvima ili sektorima i izvori prihoda – što pomaže građanima da razumiju opšte prioritete i način naplate poreza.
Transparentnost se postepeno poboljšava širom regiona
Poređenje ocjena transparentnosti prema Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2019. i 2025. godinu za zemlje u regionu. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu za tu godinu.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Crna Gora i Kosovo su prvi put ocijenjeni 2023. i 2025. godine, te stoga nemaju rezultate za ranije krugove istraživanja. Regionalni prosjek uključuje samo zemlje za koje su uporedivi podaci iz 2019. godine.
Većina vlada ne uspijeva da objasni promjene nastale tokom izvršenja budžeta
Iako vlade širom regiona objavljuju sve više informacija o budžetu, i dalje propuštaju važne prilike da bolje informišu i uključe javnost u svoje procese donošenja odluka.
Većina zemalja u regionu objavljuje budžete za građane s namjerom da budžetske informacije učine dostupnijim javnosti. Međutim, ovi dokumenti često nude ograničen sadržaj, nijesu široko rasprostranjeni, a u nekim slučajevima objavljuju se prekasno da bi značajno podržali učešće javnosti u budžetskim odlukama.
Vlade takođe pružaju manje informacija kako se budžeti izvršavaju: o tome kako se donose odluke tokom godine, zašto se planovi mijenjaju i da li se novac zaista troši na usluge na koje se građani oslanjaju, poput zdravstvene zaštite, škola i puteva. To stvara jaz u komunikaciji upravo u trenutku kada je diskrecija izvršne vlasti najveća.
Podaci iz Istraživanja o otvorenosti budžeta prikazuju detaljnu analizu u budžetskom ciklusu.
Polugodišnji izvještaji treba da pokažu da li se budžet realizuje prema planu, da se ažuriraju projekcije za ostatak godine i objasne sva prilagođavanja napravljena kao odgovor na promjenljive okolnosti ili nove prioritete.
U pet od sedam zemalja obuhvaćenih Istraživanjem o otvorenosti budžeta za 2025, polugodišnji izvještaji se uopšte ne objavljuju. U Albaniji i Turskoj ovi izvještaji pružaju korisne informacije o izvršenju budžeta i ažuriranim fiskalnim projekcijama. Međutim, nude ograničena objašnjenja o uzrocima budžetskih promjena, samo djelimičnu razradu fiskalnih rizika i nedovoljnu analizu o tome kako dešavanja tokom godine utiču na političke odluke ili javne usluge. Bez jasnijih objašnjenja ovih promjena, izvještaji pružaju ograničenu podršku građanima i nadzornim institucijama u pozivanju vlada na odgovornost zbog načina na koji upravljaju budžetima tokom godine.
Sve zemlje u regionu objavile su prijedlog budžeta izvršne vlasti, ali mnoge nijesu izradile polugodišnje izvještaje u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025.
OBS podocjene za budžetske dokumente koje su objavile zemlje Zapadnog Balkana i Turske u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025. Pređite kursorom preko grafikona da biste vidjeli ocjene dokumenata i status njihove objave za svaku zemlju.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo.
U svim zemljama u regionu, usvojeni budžeti i izvještaji o reviziji dobili su najviše ocjene u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025.
OBS podocjene za budžetske dokumente koje su objavile zemlje Zapadnog Balkana i Turske u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Dokumenti sa ocjenom 0 ukazuju na to da određena zemlja nije objavila dokument u Istraživanju o otvorenosti budžeta za 2025. ili ga je objavila sa zakašnjenjem.
Fiskalni rizici se ne objavljuju u budžetskom procesu
Prakse otvorenog budžetiranja važne su ne samo zbog načina na koji se javnim novcem upravlja danas, već i zbog toga kako će se vlade nositi sa težim odlukama u budućnosti. Iako su mnoge zemlje u regionu relativno dobro upravljale nedavnim fiskalnim pritiscima, predstojeći rizici rastu.
Procjene Međunarodnog monetarnog fonda ukazuju na povišena dužnička opterećenja širom regiona – oko 63% BDP-a u Sjevernoj Makedoniji, dok se u Crnoj Gori predviđa da će dostići preko 60% – što će vjerovatno zahtijevati donošenje teških odluka o potrošnji i javnim uslugama.
Ovi pritisci čine transparentnost u vezi sa fiskalnim rizicima posebno važnom, ali Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025. pokazuje da su prakse objavljivanja slabe. Mnogi rizici povezani sa javnim preduzećima – kompanijama u vlasništvu države koje vlade moraju spašavati – nijesu sistematski uključeni u budžetske dokumente. Iako nekoliko zemalja u regionu objavljuje izvještaje o fiskalnim rizicima ili izvještava o fiskalnim rizicima i poslovanju javnih preduzeća, te informacije se često objavljuju odvojeno, kasno u budžetskom ciklusu ili izvan osnovnog budžetskog procesa, što umanjuje njihovu ulogu u informisanju o budžetskim odlukama i fiskalnom nadzoru. Samo Srbija objavljuje sve javne transfere javnim preduzećima kao dio prijedloga budžeta, dok samo Crna Gora i Srbija uzimaju u obzir državne garancije koje bi u budućnosti mogle da opterete budžet.
Dugoročna fiskalna održivost još je manje vidljiva. Nijedna zemlja u dokumentaciji uz prijedlog budžeta ne daje desetogodišnje projekcije. Struktura duga – ključna za razumijevanje rizika od naglih promjena kamatnih stopa ili valute – objavljuje se samo u tri zemlje: Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Kosovu. Bez ovih informacija, parlamenti i građani ne mogu procijeniti da li vlade polako prebacuju ove troškove i rizike u budućnost.
Objave fiskalnih rizika postoje, ali su fragmentirane i neujednačene
Objave fiskalnih rizika na Zapadnom Balkanu i u Turskoj u okviru Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2025.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Prikazani podaci odnose se na prijedlog budžeta izvršne vlasti i ne obuhvataju informacije objavljene u drugim budžetskim dokumentima.
Učešće javnosti i dalje je kritično nisko u regionu
Iako Albanija i Sjeverna Makedonija pokazuju napredak, ocjene učešća ostaju nepromijenjene u zemljama regiona
Poređenje ocjena učešća javnosti iz Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2019. i 2025. godinu na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu za tu godinu.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Crna Gora i Kosovo su prvi put ocijenjeni 2023. i 2025. godine, te stoga nemaju rezultate za ranije krugove istraživanja. Regionalni prosjek uključuje samo zemlje za koje su uporedivi podaci iz 2019. godine.
Formalni prostori u kojima bi javnost mogla uticati na budžetske odluke su rijetki
U cijelom regionu, prilike za učešće javnosti i dalje su ograničene i neujednačene, često u obliku pilot-projekata ili sporadičnih inicijativa, umjesto rutinskih praksi zasnovanih na zakonu. Tamo gdje učešće postoji, ono je uglavnom ograničeno na rane faze pripreme budžeta. Nijedna od ocijenjenih zemalja u regionu nema formalni mehanizam koji omogućava javnosti da daje prijedloge tokom izvršenja budžeta – kada vlade odlučuju o preraspodjelama, upravljaju kašnjenjima i odgovaraju na izazove u pružanju javnih usluga. Zakonodavna vlast i nacionalne institucije za reviziju nude sličan broj prilika za učešće, ali one koje nude institucije za reviziju obično su nešto inkluzivnije. Učešće u radu zakonodavne vlasti često je ograničeno na sjednice skupštinskih odbora, uz malo prostora za suštinski dijalog. Samo Kosovo ima mehanizam učešća koji uključuje zajednice koje su tradicionalno bile isključene iz ovih procesa. Zbog toga su te zajednice uglavnom izostavljene iz odluka koje direktno utiču na to da li će javna sredstva dovesti do konkretnih rezultata.
Mehanizmi za učešće javnosti nedovoljno su razvijeni tokom cijelog budžetskog ciklusa, pokazuju rezultati Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2025. godinu.
Zemlje sa mehanizmom učešća tokom budžetskog ciklusa na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo.
Kapacitet formalnog nadzora se poboljšao, ali neznatno
Većina zemalja pokazuje neznatne promjene u ocjenama nadzora od Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2019.
Poređenje ocjena nadzora budžeta iz Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2019. i 2025. godinu na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Pređite kursorom preko tačke da biste vidjeli ocjenu za tu godinu.
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo • Napomena: Crna Gora i Kosovo su prvi put ocijenjeni 2023. i 2025. godine, te stoga nemaju rezultate za ranije krugove istraživanja. Regionalni prosjek uključuje samo zemlje za koje su uporedivi podaci iz 2019. godine.
Uprkos formalnim nadležnostima, nadzor je slab u praksi
Državne revizorske institucije i parlamenti imaju formalne nadležnosti za nadzor, ali je njihova uloga u praksi ograničena zbog dominacije izvršne vlasti, političke polarizacije i drugih izazova. Revizori imaju stručne kapacitete, jasne zakonske mandate i redovno objavljuju izvještaje koji obuhvataju veliki dio javne potrošnje. Međutim, njihov nadzor se često završava objavljivanjem izvještaja.
Samo Kosovo ima jasan sistem koji omogućava izvršnoj vlasti da prati i izvještava o sprovođenju revizorskih preporuka. Sjeverna Makedonija i Crna Gora izvještavaju o nekim preporukama, dok Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Turska uopšte nemaju sistematsko izvještavanje izvršne vlasti.
Izvještavanje o praćenju revizorskih preporuka uobičajeno je među vrhovnim revizijskim institucijama i zakonodavnoj vlasti, ali nedostaje kod izvršne vlasti
Broj zemalja (od ukupno sedam) koje objavljuju izvještaje o preduzetim mjerama za postupanje po revizorskim preporukama ili nalazima, prema instituciji i nivou izvještavanja:
Izvor: Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2025, Međunarodno budžetsko partnerstvo.
Kao rezultat toga, revizorske preporuke – često usmjerene na smanjenje rizika od korupcije, poboljšanje efikasnosti potrošnje ili jačanje finansijskog upravljanja – ostaju zanemarene. Kada revizorski nalazi ne dovedu do vidljivih mjera, nadzor gubi svoj efekat odvraćanja, a povjerenje javnosti slabi.
Načini jačanja budžetske odgovornosti u regionu
Prilika za napredak leži u prevazilaženju jaza u odgovornosti. Vlade u regionu koje otvoreno objašnjavaju svoje odluke, osiguravaju da nadzor dovodi do stvarnih posljedica i stvaraju istinske prilike za učešće javnosti, ojačat će kredibilitet reformi na putu ka pristupanju EU. Takođe će izgraditi nivo povjerenja javnosti koji olakšava donošenje teških odluka o potrošnji, investicijama i fiskalnoj održivosti. Međunarodno budžetsko partnerstvo preporučuje sljedeće mjere:
Transparentnost
Cilj
Učiniti odgovornost vidljivom tokom izvršenja budžeta
Preporuke
Vlade treba da objavljuju polugodišnje izvještaje koji ne sadrže samo ažurirane budžetske procjene, već i detaljna obrazloženja o tome zašto je došlo do promjena u planovima potrošnje. Izvještaji treba da uključuju ažurirane projekcije makroekonomskih kretanja i pretpostavki, obrazloženje odstupanja te analizu novonastalih rizika. Vlade bi takođe trebalo da povećaju dostupnost budžeta za građane tokom cijelog budžetskog ciklusa, kako bi informacije bile pristupačnije i kako bi se omogućile povratne informacije javnosti.
Vlade treba da objasne kako promjene u izvršenju budžeta utiču na usluge koje su građanima najvažnije – poput zdravstva, obrazovanja i infrastrukture – te šta vlada planira da preduzme kako bi obezbijedila da zajednice i dalje imaju pristup osnovnim uslugama.
Ministarstva finansija treba da razviju mehanizme za uključivanje javnosti u proces izvršenja budžeta, kako bi zajednice mogle da postavljaju pitanja i daju povratne informacije o tome da li se javne usluge pružaju u skladu s planom.
Dobre prakse
u izvršenju budžeta
Jedna od novih dobrih praksi u izvršenju budžeta dolazi od vlada i organizacija civilnog društva koje koriste interaktivne onlajn portale kako bi podatke o potrošnji učinile razumljivijim. U Sjevernoj Makedoniji, vladin portal Otvorene finansije omogućava korisnicima pristup podacima o javnoj potrošnji tokom cijele godine, tako što prikazuje kako novac teče prema ministarstvima, programima, dobavljačima i lokalnim vlastima. Portal se ažurira dva puta mjesečno i omogućava preuzimanje podataka u otvorenim formatima. U drugim zemljama, organizacije civilnog društva proširuju pristup informacijama tako što složene vladine podatke prenose u pristupačne veb-alate. U Crnoj Gori, portal Moj Novac Instituta alternativa prikazuje podatke o izvršenju budžeta kroz jasne vizuale koji olakšavaju praćenje potrošnje vlade. Slično tome, na Kosovu, platforma Instituta GAP Kako država troši naš novac? omogućava korisnicima da istražuju budžetska izdvajanja i potrošnju po institucijama, što pomaže građanima da uporede planove sa stvarnom potrošnjom. Zajedno, ovi primjeri pokazuju kako bolja prezentacija podataka o izvršenju može da učini budžete transparentnijim, korisnijim i relevantnijim za svakodnevne potrebe građana.
Učešće
Cilj
Otvoriti prostor za doprinos javnosti i uticaj na ključne budžetske odluke
Preporuke
Vlade treba da uvedu mehanizme učešća kao redovnu praksu tokom cijelog godišnjeg budžetskog ciklusa, uključujući njihovo definisanje u zakonima ili propisima, umjesto oslanjanja na pilot-projekte ili ad hoc inicijative.
Vlade i nadzorne institucije treba da obezbijede da prilike za uključivanje javnosti posebno uključuju učešće različitih zajednica, poput etničkih manjina, žena i osoba sa invaliditetom, kako bi izvršenje budžeta odražavalo njihove različite potrebe.
Vlade treba da unaprijede izvještavanje prema javnosti o sprovedenim konsultacijama, tako što će jasno objasniti kako su komentari i prijedlozi građana razmotreni, kao i zašto su pojedini prijedlozi prihvaćeni ili odbijeni.
Dobre prakse
u uključivanju javnosti
Kosovo je ojačalo učešće javnosti tokom izrade budžeta kroz zakonski propisan proces „odozdo prema gore“ koji povezuje konsultacije na nivou opština sa planiranjem državnog budžeta. Prema Zakonu o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru i nacionalnom budžetskom kalendaru, opštine su obavezne da održavaju javne budžetske rasprave i konsultacije prije podnošenja odobrenih prijedloga budžeta Ministarstvu finansija, rada i transfera. Opštine su dužne da objavljuju obavještenja o konsultacijama, kalendare rasprava, zapisnike i sažetke doprinosa javnosti na nacionalnoj platformi za e-konsultacije i putem opštinskih kanala. Građani takođe mogu dostavljati prijedloge direktno putem nacionalne e-platforme. Iako zakon ne zahtijeva posebno uključivanje određenih grupa, neke opštine organizuju posebne rasprave kako bi uključile žene, mlade, manjinske zajednice i osobe sa invaliditetom, a neke počinju da primjenjuju pristupe participativnog i rodno odgovornog budžetiranja. Iako kvalitet ovih rasprava može da varira, pravni okvir Kosova pokazuje kako učešće javnosti može da bude formalno strukturisano, dokumentovano i povezano sa procesom izrade budžeta kroz zakon i namjenske budžetske procedure.
Nadzor
Cilj
Obezbijediti da nadzor dovodi do konkretnih mjera
Preporuke
Vlade treba da objavljuju jasne izvještaje kako bi se pratile preduzete mjere kao odgovor na sve revizorske preporuke.
Parlamenti treba da održavaju naknadne rasprave o nalazima revizije i javno prate odgovore vlade na revizije. Povezivanje revizora, zakonodavne vlasti i javnosti može da pretvori izvještaje o reviziji u stvarnu odgovornost.
Institucije za reviziju treba da prošire angažman javnosti pozivanjem na davanje doprinosa pri izradi programa revizije i, tamo gdje je relevantno, na doprinos u samim revizorskim istragama.
Dobre prakse
u zakonodavnom nadzoru revizija
Crna Gora se izdvaja kao jedan od rijetkih primjera gdje Zakonodavni odbor blagovremeno razmatra izvještaje o reviziji i objavljuje svoje zaključke. Institucionalna povezanost između revizora i zakonodavaca jača kredibilitet i pokazuje da su ovi nalazi važni. Iako ove prakse još uvijek nijesu sveobuhvatne, one pokazuju kako nadzor može da iz formalnosti preraste u stvarne posljedice.
u uključivanju javnosti u planove revizije
U Bosni i Hercegovini, institucija za reviziju održava formalni mehanizam putem kojeg javnost može predlagati teme za reviziju. U Sjevernoj Makedoniji, institucija za reviziju ne samo da poziva na dostavljanje prijedloga, već i izvještava o tome kako prijedlozi javnosti utiču na planirani program revizije. Iako su još uvijek ograničene, ove prakse pokazuju kako učešće – kada je povezano sa efikasnim postupanjem po nalazima revizije – može da ojača povjerenje u javne institucije koje slušaju građane i djeluju u javnom interesu.
Učešće građana u budžetskom procesu
Grupe civilnog društva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj sve više koriste dostupne informacije o budžetu kako bi se uključile i zagovarale pitanja koja su važna zajednicama. Njihov cilj je da se obezbijedi da prioriteti građana u javnoj potrošnji budu prepoznati i uzeti u obzir u budžetskom procesu, naročito u uslovima ograničenih resursa i brojnih konkurentskih potreba. Ovi napori pokazuju potencijal praksi otvorenog budžetiranja – kada ljudi mogu uticati na odluke o javnom novcu, vlade mogu ojačati povjerenje javnosti u način na koji se upravlja resursima.
Analiza budžeta i zagovaranje grupe civilnog društva pomogli u povećanju finansiranja zdravstvenog sektora
- Albanija
Organizacija Zajedno za život već nekoliko godina analizira i prati budžet zdravstvenog sektora u zemlji – kako raspodjelu sredstava, tako i stvarnu potrošnju – kako bi procijenila da li on odgovara potrebama pacijenata i skrenula pažnju na relativno niska izdvajanja Albanije za zdravstvo u poređenju sa zemljama u regionu. Zahvaljujući njihovom zagovaranju, budžet zdravstvenog sektora povećan je s 2,9% BDP-a u 2024. na 3,2% BDP-a danas. Njihovi zagovarački napori u Ministarstvu zdravstva da se poveća budžet za usluge mentalnog zdravlja u bolnicama i društvenim centrima su takođe bili uspješni. Ostvarili su saradnju sa zastupnicima prava pacijenata, Povjerenikom za zaštitu od diskriminacije i drugim akterima kako bi se izborili za uključivanje slušnih pomagala za djecu u budžet zdravstvenog sektora – što naglašava važnu ulogu koju grupe civilnog društva mogu imati u obezbjeđivanju da budžeti odgovaraju potrebama onih kategorija stanovništva koje su nedovoljno zastupljene u raspravama o politikama.
Centar za istraživanje i kreiranje politika prati da li javna sredstva odgovaraju potrebama žena
- Sjeverna Makedonija
Centar za istraživanje i kreiranje politika koristi rodno odgovorno budžetiranje kako bi pratio da li se javna sredstva na državnom i lokalnom nivou prikupljaju i troše na način koji zadovoljava specifične potrebe žena u Sjevernoj Makedoniji. Kroz Mrežu za praćenje rodno odgovornog budžetiranja, oni takođe ulažu napore za integraciju rodno odgovornog budžetiranja širom regiona. Nedavna ključna prekretnica – njihovo uspješno zagovaranje smanjenja poreza na dodatu vrijednost (PDV) za higijenske proizvode za žene – pokazuje kako učešće javnosti može da dovede do pravednijeg kreiranja politika.
Fondacija za istraživanje politike skreće pažnju na nedovoljna ulaganja u obrazovni sektor
- Turska
Fondacija za istraživanje ekonomske politike Turske (TEPAV) skreće pažnju na nedovoljna ulaganja u obrazovni sektor Turske. Pratili su i ukazivali na pad budžeta za obrazovanje u Turskoj (sa 20% na 14% ukupnog budžeta u protekloj deceniji) – uprkos rastu broja stanovnika i prilivu izbjeglica – te otkrili regionalne nejednakosti, nisku stopu upisa djevojčica, ograničen pristup predškolskom obrazovanju i druge izazove. Koristeći svoju jedinstvenu ulogu poveznice između vlade i civilnog društva, proširuju prostor za veće učešće javnosti u određivanju prioriteta i budžeta za javno obrazovanje.
Grupe civilnog društva zagovaraju reforme za veću odgovornost
- Srbija
Grupe poput Transparentnost Srbija zagovaraju reforme za veću odgovornost. One koordiniraju rastućom domaćom mrežom organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima javnih finansija – od praćenja javnih nabavki do nadzora nad radom javnih preduzeća. Zajedno sa grupama poput Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji zagovaraju da se vlada pridržava konkurentne procedure javnih nabavki na velikim infrastrukturnim projektima, kao što je EXPO 2027 Beograd.
Pogledajte cijelu priču ovdje
Partneri Istraživanja o otvorenosti budžeta
Institute of Public and Private Policies (IP3)
Fondacija “Centar za zastupanje građanskih interesa” (“Public Interest Advocacy Center”)
Turkish Economic and Social Studies Foundation (TESEV)
Nermin Kujović
Seli Torbert
Liliana Zidins
Dejvid Robins
Sintija Romero
Laura Kastiljo Kabral
Rajan Zaveri
